| Povećaj kartu | Crkve u gradu Visu  | CRKVICA SV. JURAJ | | Sagrađena je vjerojatno u XIV st. na poluotočiću pri ulazu u Višku luku koja se po njoj prozvala Luka sv. Jurja. Zapuštena je i ne služi obredu, pa u njoj nema umjetnina, a i pročelje joj je kasnije preinačeno s novijim vratima između dva prozora. Uz nju su sredinom XV st. živjeli pustinjaci franjevačkog reda. |  | CRKVICA GOSPA OD SPILICE | Župska crkva sred Viške Luke nazvana je po prirodnim udubinama koje su sličile špiljama na zemljištu njene izgradnje koje je bratimima darovao Frano de Pelegrinis, vjerojatno u osvitu XVI st. Crkva je s vremenom dobila današnji oblik u kojemu se prepliču gotika, renesansa i barok, pa svojim postepenim proširenjem jasno odaje porast pučanstva, a i blagostanja na otoku u XVII i XVIII st, jednako kao " Mustir " i " Gusarica " u Komiži, a sv. Marija u Poselju.
Crkvena unutrašnjost je podijeljena u tri lađe širokim polukružnim lukovima na zidanim stubovima. Tim je postignuto jedinstvo prostora osvijetljenog dugim i uskim prozorima romaničko-gotičkog izgleda. |  | CRKVA I SAMOSTAN SV. JEROLIMA | Po drevnom običaju svog reda franjevci-konvetualci sazidali su i na najljepšem položaju Viške luke svoju crkvu i samostan, posvećan dalmatinskom zaštitniku sv. Jerolimu, početkom XVI stoljeća. Vanjština crkve pokazuje renesansni oblik tog vremena.
Samostan je dobio neobični, svinuti i djelomično polukružni oblik jer je sagrađen na svodovima i vanjskom zidu gledališta rimskog kazališta, koji su sa svojim zidnim polustupovima vidljivi u samostanskom podrumima i na njegovom sjevernom vanjskom zidu. Njegovoj inače neizrazitoj zgradi s malim, kasnije zazidanim čelijskim prozorima, koja nema ni klaustra s uobičajenim svodovima, ni samostanskog rasporeda, nadodane su terase i zvonik renesansno-baroknog izgleda.
Iskorištavanje ruševina rimskog kazališta, obuhvaćanje što šireg vrtnog prostora i cilj da crkva bude pristupačna i lađama s mora uvjetovali su neobičnu udaljenost između crkve i samostana sa zvonikom. |  | CRKVA SV. CIPRIJAN I JUSTINA | U istočnom dijelu Viške luke u predjelu Kut uzdižu se među zbijenim kućama nad visokim i slikovitim stepeništem kasnobarokna crkva i zvonik sv. Ciprijana i Justine. To stepenište s crkvom na malom trgu između kuća izrazita je barokna zamisao, iako je kasnije sagrađeno, te podsjeća u malom obliku na veliko stepenište isusovačke crkve u Dubrovniku. Na tom mjestu bila je početkom XV stoljeća sagrađena ranije, vjerojatno gotička crkvica koja je u toku vremena pregrađivana. Dijelovi joj se sa zazidanim otvorom gotičkog prozora vide u stražnjem dijelu današnje crkve koja je podignuta 1742. godine.
Dobročinitelji braća Fioretti i nadstojnici crkve Vidali i Jakša imali su u XVII i XVIII stoljeću u Kutu svoje kuće, pa su stoga i zaslužni za nadogradnju ove crkve.
Ova crkva je pripadala bratovštini u kojoj su hrvatsko-viški plemići bili u većini. U rujnu 1706. godine pokopan je u ovoj crkvi i Aleksandar Gazarović, javni bilježnik i pisac dvaju pregleda povijesti Hvara, koji su ostali u rukopisu. U njemu su se združile obitelji dvaju hrvatskih pjesnika Marka Marulića i Marina Gazarovića, čiji je on bio unuk. |  | CRKVA SV. DUH | | U zapadnom dijelu Viške luke, koji se po njoj prozvao s malim trgom imenom "Duh" sagrađena je crkva sv. Duha u drugoj polovici XVII ili prvih godina XVIII stoljeća, ali je još uvijek prema srednjovjekovnom pravilu okrenuta prema zapadu. Graditelji ove crkve nisu mogli zbog skučenih privrednih prilika u toku XVII-XVIII stoljeća prihvatiti razvijene tlocrte i raskošne oblike baroka, već su ukrasne motive tog stila preplitali sa srednjovjekovnim i umetali ih u jednostavne zidove. | |