Crkve u Visu

Povećaj kartu
Crkve u gradu Visu
CRKVICA SV. JURAJ
Sagrađena je vjerojatno u XIV st. na poluotočiću pri ulazu u Višku luku koja se po njoj prozvala Luka sv. Jurja. Zapuštena je i ne služi obredu, pa u njoj nema umjetnina, a i pročelje joj je kasnije preinačeno s novijim vratima između dva prozora. Uz nju su sredinom XV st. živjeli pustinjaci franjevačkog reda.
CRKVICA GOSPA OD SPILICE
Župska crkva sred Viške Luke nazvana je po prirodnim udubinama koje su sličile špiljama na zemljištu njene izgradnje koje je bratimima darovao Frano de Pelegrinis, vjerojatno u osvitu XVI st. Crkva je s vremenom dobila današnji oblik u kojemu se prepliču gotika, renesansa i barok, pa svojim postepenim proširenjem jasno odaje porast pučanstva, a i blagostanja na otoku u XVII i XVIII st, jednako kao " Mustir " i " Gusarica " u Komiži, a sv. Marija u Poselju.
Crkvena unutrašnjost je podijeljena u tri lađe širokim polukružnim lukovima na zidanim stubovima. Tim je postignuto jedinstvo prostora osvijetljenog dugim i uskim prozorima romaničko-gotičkog izgleda.
CRKVA I SAMOSTAN SV. JEROLIMA
Po drevnom običaju svog reda franjevci-konvetualci sazidali su i na najljepšem položaju Viške luke svoju crkvu i samostan, posvećan dalmatinskom zaštitniku sv. Jerolimu, početkom XVI stoljeća. Vanjština crkve pokazuje renesansni oblik tog vremena.
Samostan je dobio neobični, svinuti i djelomično polukružni oblik jer je sagrađen na svodovima i vanjskom zidu gledališta rimskog kazališta, koji su sa svojim zidnim polustupovima vidljivi u samostanskom podrumima i na njegovom sjevernom vanjskom zidu. Njegovoj inače neizrazitoj zgradi s malim, kasnije zazidanim čelijskim prozorima, koja nema ni klaustra s uobičajenim svodovima, ni samostanskog rasporeda, nadodane su terase i zvonik renesansno-baroknog izgleda.
Iskorištavanje ruševina rimskog kazališta, obuhvaćanje što šireg vrtnog prostora i cilj da crkva bude pristupačna i lađama s mora uvjetovali su neobičnu udaljenost između crkve i samostana sa zvonikom.
CRKVA SV. CIPRIJAN I JUSTINA
U istočnom dijelu Viške luke u predjelu Kut uzdižu se među zbijenim kućama nad visokim i slikovitim stepeništem kasnobarokna crkva i zvonik sv. Ciprijana i Justine. To stepenište s crkvom na malom trgu između kuća izrazita je barokna zamisao, iako je kasnije sagrađeno, te podsjeća u malom obliku na veliko stepenište isusovačke crkve u Dubrovniku. Na tom mjestu bila je početkom XV stoljeća sagrađena ranije, vjerojatno gotička crkvica koja je u toku vremena pregrađivana. Dijelovi joj se sa zazidanim otvorom gotičkog prozora vide u stražnjem dijelu današnje crkve koja je podignuta 1742. godine.
Dobročinitelji braća Fioretti i nadstojnici crkve Vidali i Jakša imali su u XVII i XVIII stoljeću u Kutu svoje kuće, pa su stoga i zaslužni za nadogradnju ove crkve.
Ova crkva je pripadala bratovštini u kojoj su hrvatsko-viški plemići bili u većini. U rujnu 1706. godine pokopan je u ovoj crkvi i Aleksandar Gazarović, javni bilježnik i pisac dvaju pregleda povijesti Hvara, koji su ostali u rukopisu. U njemu su se združile obitelji dvaju hrvatskih pjesnika Marka Marulića i Marina Gazarovića, čiji je on bio unuk.
CRKVA SV. DUH
U zapadnom dijelu Viške luke, koji se po njoj prozvao s malim trgom imenom "Duh" sagrađena je crkva sv. Duha u drugoj polovici XVII ili prvih godina XVIII stoljeća, ali je još uvijek prema srednjovjekovnom pravilu okrenuta prema zapadu. Graditelji ove crkve nisu mogli zbog skučenih privrednih prilika u toku XVII-XVIII stoljeća prihvatiti razvijene tlocrte i raskošne oblike baroka, već su ukrasne motive tog stila preplitali sa srednjovjekovnim i umetali ih u jednostavne zidove.